05. kolovoza 2009. - Arena, Pula
Labuđe jezero
IMPERIAL RUSSIAN BALLET - Moskva
Solisti: A. Mikheynina, N. Bekzhanov, A. Ivanova

Cijene ulaznica:
Stepenice: 220,00 kn
Parter: 320,00 kn
VIP parter: 370,00 kn
Molimo Vas da popunite niže navedena polja kako biste poslali zahtjev za rezervacijom.
Sva polja je neophodno popuniti kako bi zahtjev bio validan.
Unaprijed zahvaljujemo na iskazanom zanimanju.
(3 ČINA, 2 PAUZE)
Glazba – P. I. Čajkovski
Koreografija – Marius Petipa, Lav Ivanov
Koreografska redakcija – Taranda Gediminas
Glazbu Petra Ilijiča Čajkovskog poznaju i vole u cijelom svijetu. Koji je razlog takvoj popularnosti? Slušajući djela kompozitora, svaki čovjek u njima pronalazi nešto svoje, blisko i dragocjeno. Ogromna snaga umjetnosti Čajkovskog leži u tom njegovom neobičnom daru da kroz glazbu izrazi osjećaje i misli bliske i razumljive milijunima ljudi.
Biografija Čajkovskog je vrlo jedinstvena: kompozitor se počinje profesionalno baviti glazbom tek u 22. godini života. Po završetku pravnog fakulteta u St. Petersburgu počeo je raditi kao činovnik u ministarstvu pravosuđa. Međutim, sam život pomaže P. I. Čajkovskom izmijeniti svoju sudbinu i ostvariti san iz djetinjstva. Otvaranje Konzervatorija u St. Petersburgu 1862.g. kao prve profesionalne glazbene škole u Rusiji, utjecalo je na njegov daljnji životni put.
Poslije tri godine školovanja na Konzervatoriju uspijeva dobiti diplomu, srebrnu medalju i zvanje slobodnog umjetnika. Genijalnost i marljivost glavni su razlozi zbog kojih su se vrlo brzo rađala djela Čajkovskog: ”Pikova dama” bila je napisana za 44 dana, “Uspavana ljepotica” za 40 dana, 1. čin Četvrte simfonije za tjedan dana…
Operna, simfonijska, instrumentalna, vokalna i baletna glazba Čajkovskog zasluženo su dobile svjetsko priznanje.
20. veljače 1877. g. na sceni Boljšoj teatra u Moskvi, premjerno je izvedeno “Labuđe jezero”. Taj dan smatra se rođenjem ruskog klasičnog baleta.
Od tada je prošlo 130 godina. i ako je ranije glazba potpuno bila podređena pantomimi i plesu, pojava Čajkovskog je iz korijena izmijenila njen značaj u baletu. Glazba Čajkovskog je nezaustavljivom snagom uvlačila baletnog umjetnika u iskreno stvaralaštvo, nametala mu živi koreografski izraz, psihološki opravdane pokrete i potpuno prožimala njegovu igru dubokom produhovljenošću.
Balet ”Labuđe jezero” je najliričniji od svih baleta Čajkovskog. U osnovi priče nalazi se jedna od mnogobrojnih verzija narodne priče o djevojci koju su zle sile pretvorile u pticu. Mladi princ, susrevši začaranu Odetu – labuda, zaklinje se da će je u ime vječne ljubavi izbaviti od zlih čari. Međutim, princ nesvijesno ne uspjeva održati obećanje, jer biva obmanut sličnošću Odete sa kćerkom Zlog Genija. Odeta je u opasnosti da zauvijek ostane labud. Kasnije mračni kraj baleta biva izmenjen: princ i labud, bacajući se u valove uništavaju zle čini.
Izvođači:
Kraljica - R. Vladimyrova
Princ Zigfrid – laureat međunarodnog natjecanja, K. Radev – N. Bekzhanov
Odeta – laureat međunarodnog natjecanja, A. Miheikyna
Odilija – laureat međunarodnog natjecanja, A. Ivanova
Ceremonijal - majstor – V. Taranda
Prinčevi vršnjaci – E.Tikanova, Y. Golovyna, (M. Kamiš, E. Hapova)
Dvorske lude – A. Lodochkin, R. Arhipov (A. Alkin)
Tri labuda – E. Kolesničenko, E. Hapova, A. Cukanova
Četvorka Labuda – M. Sokolnykova, Andreyeva, Majumi, Poljakova
Čarobnjak Rothbart – N. Bekzhanov (J. Ostrovski)
Nevjeste – A. Sjajleva, N. Poljakova, Kim Jeun Jong, N. Gubanova
Mađarski ples – A.Alikin, E. Hapova, Gerasimov, J. Golovina
Španjolski ples – N. Tišenko, E. Colesnicenko, Volkov, J. Ostrovski
Napuljski ples – M. Sokolnykova, A. Lodočkin, Poljakova, R. Arhipov
Mazurka – Ivančuk, Djackov, Filimoncev, Gajdaš, Romanova, Ganik
Pedagozi – instruktori – narodna umjetnica Rusije Galina Shliapina,
Vitautas Taranda
Scenografija – A. Zlobin
Kostimografija – A. Ipatyeva